Epohalna tužba protiv zemalja koje su bombardovale Srbiju! Italijanski advokat za Kurir: Zahtevamo da izvrše dekontaminaciju zagađenih teritorija!
Medicinski nalazi, pravosnažne presude u Italiji i najave novih tužbi potvrđuju da pitanje osiromašenog uranijuma i posledica NATO bombardovanja ostaje jedno od ključnih zdravstvenih i ekoloških problema u Srbiji.
Istaknuti italijanski advokat Anđelo Fjore Tartalja, koji je dobio skoro 500 presuda u korist italijanskih vojnika KFOR-a zbog osiromašenog uranijuma, trenutno boravi u Srbiji gde se kolegom advokatom iz Niša Srđanom Aleksićem dogovora dalje korake. Dvojica advokata pripremaju tužbe i pred evropskim sudovima.
Tartalja se osvrnuo i na nalaze italijanske laboratorije, prema kojima su u tumorskom tkivu generala Nebojše Pavkovića registrovane ekstremno visoke koncentracije uranijuma i teških metala, ocenjujući da takvi rezultati predstavljaju medicinsku potvrdu izloženosti kontaminiranim sredinama nastalim upotrebom osiromašenog uranijuma.
On kaže da je u Italiji dobio preko 500 sporova.
- U Srbiji smo počeli da podnosimo tužbe protiv NATO. Takođe razmišljamo da zaštitimo i građane Srbije pred evropskim sudovima zbog telesne štete i štete po životnu sredinu. Veoma je važno zaštititi čoveka, ali i životnu sredinu u kojoj živi, i neophodna je dekontaminacija zagađenih teritorija od strane država koje su bombardovale Srbiju. Zato radimo na ovoj epohalnoj tužbi pred evropskim sudovima - otkrio je Tartalja za Kurir.
Biće pokrenut i postupak pred Evropskim sudom u Luksemburgu ( Sud pravde Evropske Unije) zbog velikog zagađena životne sredine u Srbiji.
- Radi se, naravno, o stvaranju potpuno nove sudske prakse i na tome radimo, jer su to postupci koje treba pokretati uporedo sa tužbama koje se vode u Srbiji i sa odgovarajućom dokumentacijom koju iznova, iz slučaja u slučaj, pribavljamo. To su postupci koje mi moramo da pokrenemo u interesu naših klijenata i srpskog naroda, jer se posle svih ovih godina niko nije pozabavio time da se suoči sa tako ozbiljnim i velikim problemom - naglasio je sagovornik.
Nije mogao da precizira koje teritorije su najugroženije, a koje bi mogle biti deo dekontaminacije.
- Osiromašeni uranijum i posledično ratno zagađenje ne poznaju granice. Kontaminacija nastala na određenom području širi se i na druga mesta, zato je neophodno sprovesti veoma opsežne i rasprostranjene ekološke sanacije (dekontaminacije). Postupak (tužba) može biti pokrenuta protiv Evropske zajednice (Evropske unije) i protiv svih država koje su bombardovale ili su učestvovale u bombardovanju Srbije i Balkana. Naravno tužićemo i pozvaćemo na odgovornost i NATO - naglasio je Tartalja.
Podsetio je da i da je NATO priznao da je upotrebio 15 tona osiromašenog uranijuma.
Tokom 78 dana vazdušnih napada, prema podacima NATO-a, izvedeno je više od 38.000 letova - od kojih su 10.484 sa vatrenim dejstvima. Procenjuje se da je za 78 dana izručeno oko 15 tona osiromašenog uranijuma, teško su oštećeni privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, infrastruktura, medijske kuće, spomenici kulture... NATO je prvi put upotrebio grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.
Združenu agresiju na SR Jugoslaviju izvršile su sledeće države, članice NATO-a: Belgija, Holandija, Danska, Island, Češka, Francuska, Nemačka, Mađarska, Italija, Španija, Grčka, Turska, Kanada, Velika Britanija, Norveška, Poljska, Portugal, Luksemburg i Sjedinjene Američke Države.